недеља, 20. децембар 2020.

Kinezi su naša braća i mogu da rade šta hoće

                  Građanski preokret je tužio gradsku upravu Zrenjanina

 Kinezi su naša braća i mogu da rade šta hoće

            Ozbiljni ekološki rizici prate gradnju fabrike guma Ling Long


-      -    Eksplozija u fabrici vode u Zrenjaninu podsetila je građane Zrenjanina na činjenicu da će kompanija za proizvodnju guma Ling Long za svoj rad koristiti vodu iz zrenjaninskog vodovoda (kako su prvobitno najavili) ili će sami kopati bunare za snabdevanje vodom, kako su kasnije izjavili. U bilo kom slučaju: Voda sa ovih prostora jednostavno gori zbog prisustva metana! Graditi fabriku kao što je Ling Long, sa ogromnim „potencijalom“ za ekološku katastrofu na ovom prostoru, je neodgovorno. – kaže Dušan Kokot iz Građanskog preokreta.

                                                                


U anketi koju je, na temu Ling Longa, snimila Zelena patrola na trgu u Zrenjaninu,  jedan od sagovornika kaže:

-          To je opasno po zdravlje, naročito za decu i nas starije ljude. Ne bi trebalo da bude blizu grada...Ali...Kinezi to su naša braća i mogu da rade šta hoće.

                                                            

-         - Država je kompaniji Ling Long poklonila oko 96 hektara poljoprivrednog zemljišta, koje je već bilo konvertovano u industrijsku zonu. Inače, to je bilo poljoprivredno zemljište prve klase! Ovaj projekat je proglašen projektom od nacionalnog značaja. Niko od, zainteresovane javnosti, nije imao mogućnost da vidi na osnovu čega je vlada Republike Srbije tako kvalifikovala taj projekat! Naše učešće u toj investiciji je oko 10% a - naravno - u vlasništvu nemamo ništa. Kapacitet fabrike je 14 miliona pneumatika godišnje, odnosno dnevno 40 hiljada pneumatika. To je najveća fabrika pod krovom u Srbiji. Da bi  40 hiljada pneumatika dnevno otišlo na aerodrom (zbog toga će se praviti autoput!?) potrebno je oko 250 šlepera, da odvezu pneumatika pa onda treba i da se vrate, pa treba i 250 šlepera da dovezu repromaterijal i da se vrate. Dakle, objektivno će 1000 šlepera dnevno kružiti gradom! Pa tamo da  cveće raste a da samo 1000 šlepera dnevno kruži gradom mi smo u velikom problemu!  – kaže Dušan Kokot iz Građanskog preokreta.

-        -  Iz medija smo saznali da je Ling Longu dato oko 80 miliona evra podsticajnih sredstava. Dakle, poklanjamo zemljište, poklanjamo vodu, iz svojih džepova plaćamo privilegiju da radimo u ovakvoj fabrici. Ne znamo i nismo svesni u kojoj meri će ovakva fabrika uticati na životnu sredinu i na budućnost naše dece, koja ovde žive. Taj broj radnih mesta, koja obećavaju kineski investitori, je u odnosu na ugroženu životnu sredinu zanemarujući. Zrenjaninska opština ima oko 120 hiljada stanovnika, ali ovaj projekat će imati negativan uticaj ne samo na opštinu već na ceo region! Više stotina hiljada građana će biti, potencijalno, zahvaćeni negativnim uticajem ovakvog projekta. Za normalan rad fabrike predviđeno je 4665 kubika vode, to je oko 20% trenutne potrošnje vode grada Zrenjanina. Izrađivač studije, na tu primedbu je odgovorio, da će investitor ući u bušenje bunara. Prema nezvaničnim saznanjima oni su već počeli bušenje bunara. Dozvole za bušenje bunara su veoma zahtevne kod nas i zahtevaju i izradu vodnog bilansa. Ova lokacija je u blizini Carske bare i bunara za snadbevanje grada. Ko je istražio činjenicu kolike su podzemne vode na ovoj lokaciji, sa koje bi se investitor snabdevao, povezane sa vodoizvorištem grada Zrenjanina i Specijalnim rezervatom prirode Carska bara. To su ozbiljne i velike opasnosti!– zabrinut je Gojkan Stojinović iz udruženja „Stop kafileriji“.

                                                         


-           Zbog čega je to projekat od nacionalnog značaja? Šta mi time dobijamo? U Ugovoru, koliko se ja sećam, oni nemaju obavezu da zaposle ikoga, naročito iz Zrenjanina. Zašto se problem nezaposlenosti ne rešava u tržišnim uslovima!? Zašto to nije u skladu sa našim propisima? I konačno, ugrožava se Specijalni rezervat prirode Carska bara, koji je pod visokom međunarodnom zaštitom. To je jedno od ramsarskih područja od neverovatne važnosti za proces kruženja u prirodi, i kao eko sistem, i kao specijalni rezervat sa velikim brojem zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta. Carska bara je udaljena 2 km od  fabrike a u studiji napišu: ne očekuje se pojava zaštićenih vrsta! Ne očekuju valjda da će ptica provesti ceo život na jednoj grani!?  - upozorava Zorica Radišić, biolog.

                                                                        


___________________________________________________________________________

Saopštenje iz Građanskog preokreta:

Građanski preokret je Upravnom sudu podneo tužbu kojom se traži poništaj rešenja Gradske uprave grada Zrenjanina o datoj saglasnosti na studiju o proceni uticaja na životnu sredinu buduće kineske fabrike automobilskih guma Linglong.

U tužbi se ističe da je pobijano rešenje nezakonito zato što tuženi nije nadležan za njegovo donošenje, zato što nije postupao po pravilima postupka i zato što je onemogućio tužioca i druge građane da učestvuju u javnoj raspravi o studiji.

Gradska uprava grada Zrenjanina je 1. oktobra donela rešenje kojim je dala saglasnost na studiju o proceni uticaja na životnu sredinu investitora Linglong iako je prošle godine isticala svoju nenadležnost za taj postupak.

Obezbeđenje Skupštine grada Zrenjanina, a zatim i policija, sprečili su 4. septembra ove godine zainteresovane građane da prisustvuju zakazanoj javnoj raspravi o toj studiji.

Ni studija o proceni uticaja na životnu sredinu ni rešenje o davanju saglasnosti na nju ne sadrže odgovore na pismeno postavljana pitanja o konkretnim merama koje će biti preduzete da bi se merile i sprečile štetne emisije planirane fabrike guma. Oba dokumenta su puna uopštenih fraza i ničim potkrepljenh tvrdnji da će se poštovati propisi.

Tužbom Građanskog preokreta protiv Gradske uprave grada Zrenjanina traži se poništaj rešenja u celini i vraćanje na ponovno odlučivanje o studiji.

___________________________________________________________________________________

Na primedbu da građani nisu mogli da učestvuju u javnoj raspravi o Studiji uticaja, Jelena Poučki, šef Odseka za zaštitu i unapređenje životne sredine, GU Zrenjanin kaže:

-          - Mogli su da učestvuju, naravno u skladu sa epidemiološkim merama. Doneta je saglasnost na Studiju o proceni uticaja. Sve informacije su na sajtu grada i možete se tamo informisati. Imate celo Rešenje i obrazloženje na sajtu grada.

-        -  Za Carsku baru, specijalni rezervat prirode, investitor nije dobio nikakvu informaciju, nikakvo mišljenje, jednostavno nikakav set mera i uputstava kako da radi, imajući u vidu da je specijalni rezervat prirode u neposrednoj blizini fabrike. – ukazuje Gojkan Stojinović, iz udruženja „Stop kafileriji“, na jedan od velikog broja mogućih problema u vezi sa budućim radom kompanije Ling Long.

-          - Znači:  mi smo, kao država, platili radnike da ih izrabljuje kineski investitor narednih 10 godina o našem trošku. Mi ćemo da im plaćamo plate, kineski investitor će da „kupi kajmak“ a nama će da ostanu ekološki problemi. – zaključuje Dušan Kokot iz Građanskog preokreta.

linlink prema emisiji "Zrenjanin - Mi smo u ozbiljnom problemu"

i IIzveštavali su:

https://politicki.rs/drustvo/zelena-patrola-u-zrenjaninu-kinezi-su-nasa-braca-i-mogu-da-nam-rade-sta-hoce/


уторак, 3. новембар 2020.

Koliko košta život?

 

Krupanj i Loznica na nogama

OVO JE OZBILJNA PREVARA

Mineral jadarit otkriven je 2004. godine blizu Loznice, u zapadnoj Srbiji. Kompanija Rio Tinto je završila istraživanja u februaru 2020. Ležište "Jadar" ima visokokvalitetnu rudu koja sadrži bor i litijum.

Projekat "Jadar" podrazumeva rad na razvoju rudnika podzemne eksploatacije i izgradnju industrijskog postrojenja za metalurško-tehnološku preradu koncentrata jadarita. Početak eksploatacije rude može se očekivati krajem 2021. godine.

Najava početka radova eksploatacije i prerade minerala jadarita od strane kompanije Rio Tinto dovela je do organizovanja niza protesta građana, koje će ugroziti realizacija ovog projekta.

-          Očekivali smo i zahtevali od odbornika u SO Loznica da odbiju prostorni plan regulacije puta Valjevo – Loznica,  u dužini od 13,4 km, koji prolazi kroz opštinu Loznica, koji je, ustvari, put koji obezbeđuje infrastrukturu rudniku Rio Tinto. Međutim, oni su glasali za taj prostorni plan, ne vodeći računa o stvarnim potrebama i interesima građana zapadne Srbije. – kaže Miroslav Mijatović iz udruženja Podrinjski Antikorupcijski Tim-PAKT iz Loznice.


-          Mi ne tražimo ništa više nego što su se izborili naši preci. Ustav republike Srbije garantuje nam parvo na zdravu životnu sredinu.Na tzv javnim raspravama nismo dobili odgovore na najvažnija pitanja: kako će izgledati flotacija rude, kako će se i gde deponovati jalovina iz rudnika i kakav će to uticaj imati na životnu sredinu. – kaže Dušan Filipović, advokat koji zastupa Podrinjski Antikorupcijski Tim - PAKT.

- Iako su na području Srbije, odnosno Loznice i Gornjeg Jadra prisutni već više od 15 godina, iz kompanije Rio Tinto se ne mogu dobiti informacije o tome kako će izgledati flotacija litijuma i bora, i koji će biti sastav pogača koje će biti odlagane na jalovište. Bez ovih odgovora, nema ni diskusije u Prostornom planu posebne namene za rudnik litijuma, koga su nezadovoljni građani i civilno društvo proglasili za nevažeći. Podrinjski antikorupcijski tim je došao do izveštaja Zavoda za javno zdravlje Šabac iz maja meseca 2013. godine u kojem se kompanije Rio Tinto preporučuje da zatvori jednu od bušotina na Brezjaku sa koje je uzorkovana podzemna voda zbog povišene koncetracije amonijum jona, gvožđa, bora i fenola. U izveštaju se navodi i da je utvrđena značajna količina litijuma i silicijuma u vodi za koje ne postoji norma u važećim propisima Republike Srbije. - ističu u Podrinjskom Antikorupcijskom Timu - PAKT iz Loznice.

Na pitanje Zelene patrole: - Kakav je ugled ove kompanije u svetu?

-          Kompanija postoji 144 godine. Rio Tinto je angloaustralijska kompanija sa sedištem u Londonu. Za 144 godine njihovog rada ne može se navesti ni jedan primer pozitivne prakse. Ne postoji ni jedan primer gde su oni otvorili I zatvorili rudnik bez ekološke katastrofe I drugih problema. U Papua Nova Gvineja su trajno zatrovali dve reke, ceo zaliv Tihog okeana, sravnili prašumu od koje je živelo lokalno stanovništvo, izazvali su građanski rat u kome je poginulo deset do dvadeset hiljada ljudi. Najnoviji primer, iz maja ove godine, je slučaj iz Australije: razneli su pećine aboridžinima stare 46 hiljada godina a da nisu okom trepnuli. Na jednom sastanku sa njima tražila sam da mi kažu za jedan pozitivan primer prakse naveli su: Pucanje brane u Brazilu, kad je jalovina preplavila naselja i izgubljeno je nekoliko života, zagađena je ogromna površina zemljišta i voda. To je pozitivan primer jer su oni (kompanija Rio Tinto!) naučili da je bolje da se jalovina deponuje u vidu pogača, jer one ne mogu iscuriti! – zaključuje Maria Alimpić iz Zaštitimo Jadar i Rađevinu.

Kakva je situacija sa mogućim zapošljavanjem stanovnika u ovoj kompaniji? Ko će imati stvarnu korist od realizacije ovog projekta? – pita Zelena patrola.

-          Ovo je projekat od isključivog značaja za jednu stranu kompaniju, za ljude koji će živeti daleko odavde i uživati u tom novcu. Ovaj kraj će da izgubi veliku površinu poljoprivrednog zemljišta. Tamo nema ni jedne jedine parcele koja nije obrađena. To nisu napoštena sela. Oni žive od poljoprivrede. Rađevski kraj je poznat po malinama. Stočarstvo, voćarstvo, povrtarstvo, pčelarstvo…sve bi to bilo ugroženo realizacijom projekta “Jadar”. Kakva je to prilika za zapošljavanje da neko siđe 700 m ispod površine zemlje i da radi visokorizičan posao. Rio Tinto je poznat po tome da ne vodi računa o svojim radnicima. Od 2013. godine do sada poginulo im 46 radnika na radnom mestu. Pitanje je: Da li će se sići na 700 metara ispod zemlje i raditi rizičan posao ili živeti i raditi na svojoj dedovini dostojanstveno!? Kompanija Rio Tinto je poznata i po tome što ne zapošljava lokalno stnovništvo već dovodi radnike sa strane. Tako je bilo do sada u svim zemljama u kojima su radili. – kaže Maria Alimpić iz Zaštitimo Jadar i Rađevinu.



Šta je karakteristično za dosadašnje poslovanje u Srbiji, kad je u pitanju kompanija Rio Tinto?

-          Podrinjsko Antikorupcijski Tim - PAKT je članica Koalicije za nadzor javnih finansija i monitorišemo trag novca.Tražili smo odgovore na pitanja: Kome je i šta plaćao Rio Tinto, u našoj državi od kada su prisutni na našim terenima? Obratili smo se Upravi za trezor i dobili jako zanimljive podatke. U prethodnih par godina Rudarsko-biološki fakultet je prihodovao od kompanije Rio Tinto 100,5 miliona dinara, poslednje dve godine uključuje se Građevinski fakultet sa 10,5 miliona dinara, Mašinski fakultet sa nešto više od 12 miliona dinara, Zavod za javno zdravlje Beograd 13,4 miliona dinara. Zatim, smo se obratili svim tim institucijama s pitanjem: Šta su radili za Rio Tinto za te pare? Odgovore smo dobili od Zavoda za javno zdravlje Beograd, Zavod za javno zdravlje Šabac i Zavoda za zaštitu spomenika Valjevo. Indikativno je da ni od jednog fakulteta nismo dobili odgovor, iako Rudarskob-biološki fakultet ima i donacije od kompanije Rio Tinto a oni su plaćali i za neke doctorate. Žalili smo se Povereniku za informacije od javnog značaja i biće zanimljivo videti kakve su to usluge naši fakulteti pružali u prethodnom periodu kompaniji Rio Tinto. To je jedan od razloga zbog čega su građani Loznice i Gornjeg Jadra nezadovoljni i nemaju poverenja ni u domaće institucije. Nezadovoljni građani su u potrazi za odgovorima organizovali, i ubuduće će organizovati, proteste. – kaže Miroslav Mijatović, iz Podrinjskog Antikorupcijskog Tima – PAKT.

PR kompanije Rio Tinto se javio Zelenoj patroli i obećao da ćemo dobiti odgovore na sva pitanja. Poslali smo pitanja a odgovore nismo dobili. Tako oni posluju.  

 

Tekst I fotografije: Zelena patrola

 

уторак, 29. септембар 2020.

Samo se Bogu nismo žalili

 


Institucije nas zamajavaju kažu građani Ratkova

Samo se Bogu nismo žalili

Tražim tehnološko rešenje za problem – kaže vlasnik 

Muke s kojima se suočavaju građani Ratkova počele su kad je SO Odžaci izdala u zakup zemljište, u neposrednoj blizini njihovih kuća, firmi Agro Pelet Sistemi d.o.o,  koja se bavi proizvodnjom peleta.

- Prašina potiče od bala sojine slame. Tokom prerade sojine slame u pelet stvara se prašina koja direktno ide u naša dvorišta i kuće. Ta prašina pada i na voće i povrće i sve nam je zagađeno od toga. Kad kiša pada to se lepi na plodove i sve je praktično zakržljalo zbog toga. Mi smo se žalili u opštini Odžaci a oni su nam rekli da će on zaposliti trideset radnika. Vlasnik fabrike nije ispoštovao ni obećanje o broju zaposlenih radnika a ni standarde prilikom gradnje fabrike.  Osim sina i njega, trenutno ima zaposlena tri radnika. On tu radi već osam godina a da nema sve neophodne dozvole za rad. Mi smo se za pomoć obraćali svim nadležnim  institucijama od Sombora do Novog Sada. Nigde nismo naišli na razumevanje. Nekoliko puta smo zvali inspektore. Vlasniku firme neko dojavi da će  doći inspekcija i on na vreme isključi mašine pa nas inspektori optuže da ga lažno prijavljujemo. Mi ne znamo šta da radimo i kome da se obratimo. Žalili smo se i Ministarstvu zaštite životne sredine, oni su nas ponovo uputili na SO Odžaci. Samo se Bogu nismo žalili! On je to zakupio 2010. godine na 50 godina za 10 000 rsd godišnje. On taj prostor ne održava, osim prašine koja nas guši, tu ima i ambrozije na koju su mnogi u Ratkovu alergični. – kaže Milan Glušac, stanovnik Ratkova koji je nekoliko poslednjih godina prijavljivao problem inspekcijama i u više navrata se obraćao za pomoć Zelenoj patroli.

- Još 1965. godine je bilo predviđeno da se na ovoj lokaciji izgradi park sa zimzelenim drvećem i bazen za decu iz Ratkova. Ovaj plan nije ostvaren. A sada su ovi iz opštine doveli ovoga da nas truje. Moja kuća je 50 metara odavde. Završio sam u bolnici i doktori su utvrdili da je došlo do gušenja. I dan danas ja ne mogu da spavam ljudski, jer on radi i noću. Jedne noći ja nisam smeo da legnem od gušenja. Kad sam došao kod njega da porazgovaramo o tome on je rekao da je takav dogovor postigao sa opštinom. Zatvorili su pet -šest preduzeća u Ratkovu a njemu koji zapošljava tri radnika omogućili da radi i da nepoštuje standarde. Rešenje je da se ovo izmesti da se deci koja rastu omogući normalan i zdrav život. - na kraju je i zaplakao Radisav Miković, čija bašta, dvorište i kuća najviše stradaju od prašine koja se širi  tokom svakodnevnog rada fabrike peleta.



Jaroslav Đurčianski, vlasnik firme Agro Pelet Sistemi d.o.o. je došao u toku snimanja emisije za dokumentarni tv serijal “Zelena patrola na delu” i rekao da ima sve neophodne papire za rad, da  se pridržava svih standarda za normalan rad. Kada je suočen s fotografijama na kojima se vidi kako se s njegove firme širi prašina i prekriva naselje u blizini on je prihvatio odgovornost za to i rekao:

 - Da, jeste. To se dešava kad se nešto pokvari u firmi a ne svaki dan kako me građani optužuju. Istina je da smo imali zabranu za rad jer nismo imali upotrebnu dozvolu. Tada nas je inspekcija zatvorila i mi smo posle nabavili upotrebnu dozvolu.

Vlasnik kaže da je zakupio zemljište na 90 godina uz godišnji zakup od 500 eura.

Jaroslav Đurčianski pita: - Znate li vi koliko treba novca i vremena da se napravi ovakva hala?! Ja ne znam za tehnološko rešenje za prašinu koja nastaje u ovom procesu proizvodnje i u potrazi sam za rešenjem. Da li neko misli o proizvodnji i zapošljavanju?!

Građani odgovaraju: - Samo tri zaposlena, njegov sin i on! Nije vredno problema, za zdravlje i životnu sredinu, koje im pravi svojim privrednim aktivnostima.

Vasilija Ulharik, stanovnica Ratkova kaže: - Živim u ulici koja guta tu prašinu. Imam dvoje unučića koji su tu. Imamo mi u ulici još dece. Nemamo gde tu decu izvesti da se igraju. Ne možemo ih pustiti na ulicu zbog bezbednosti. Držimo ih po dvorištima. Na toj lokaciji je bila šumica. Mnoga deca imaju zdravstvenih problema zbog te prašine. Da se razumemo mi ja ne krivim vlasnika firme nama su krivi oni koji su mu omogućili da radi na toj lokaciji. Mi nemamo nikakve koristi od rada te firme.


-          Tu u blizini živi moja majka, ne sme da izađe napolje zbog prašine. Evo moji orasi ne rađaju poslednjih godina otkad radi ova firma za proizvodnju peleta. Tu smo sadili topole i taj prostor je bio lepo uređen da su deca mogla da se igraju. Tu je bio i teren za igru, a sada je sve neuređeno i zaudara od nekakvih otpadnih materija. Tu je dovezao i stajsko đubrivo koje je tu odložio. Ambrozija se razmnožila na ovoj lokaciji. Ja sam išla na infuziju i primala lekove kad je ambrozija bila u cvetu. I deca su imala problema. On ovaj prostor ne drži u redu. – žali se Savić Slavica, čija je kuća u neposrednoj blizini ove firme.

Građani Ratkova smatraju da bi bilo najbolje rešenje da se ova firma izmesti iz njihovog mesta, jer ne veruju da će problem biti uspešno rešen, ako već nije za prethodnih devet godina. Vlasnik firme obećava da će naći i primeniti tehničko rešenje koje će umanjiti emisiju prašine, koja je posledica tehnološkog postupka proizvodnje peleta.

Tekst i fotografije: Zelena patrola

субота, 8. август 2020.

NOĆNA MORA NA PALIĆU

 

Srbija u raljama neoliberalizma

NOĆNA MORA NA PALIĆU

U Republici Srbiji  Istražne radnje nafte bez Studije o proceni uticaja na životnu sredinu

Na severu Srbije, nalazi se veliki ekološki i turistički region koji čine zaštićena prirodna dobra Palić i Ludoš.


Nažalost, ovaj region se pretvorio u veliko naftno istražno polje.

-          U neposrednoj blizini turističke i zaštićene zone Palić nalaze se dva velika istražna polja. Jedno od ta dva istražna polja je na sto metara od kuće Zoltana Mikovića. Istražne radnje su počele da se rade krajem  marta 2020. godine i nastavile se tokom vanredne situacije Kovida i što je najgore one su se dešavale samo noću. Za ovu bušotinu bi, bar po dve osnove, trebala da se radi procena uticaja! Bušotine nafte su, po Zakonu, objekti sa liste 2 za koje se može zahtevati procena uticaja. Pokrajinski sekretarijat, u čijoj nadležnosti su ovakvi radovi, nije tražio od NIS-a Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu tako da su se ovi radovi, praktično, odvijali nezakonito. – zakljičio je Zvezdan Kalmar iz CEKOR-a.


-          Mi smo o tom problemu obavestili: Pokrajinski sekretarijat, gradsku upravu grada Subotice, Ministarstvo zaštite životne sredine i Ministarstvo rudarstva i energetike. Od njih smo dobili, najblaže rečeno, začuđujuće odgovore: Republika Srbija smatra da naftna istraživanja i eksploatacija nafte ne utiču na životnu sredinu i da nema nikakvih ekoloških uticaja! Mi, ekološki aktivisti, smatramo da su tu učinjeni vrlo ozbiljni prekršaji. Vrlo ozbiljna šteta je nanešena, ne samo životnoj sredini, već i nama kao građanima Republike Srbije. Posebno naglašavam: stradanje građana, koji žive tu, u neposrednoj blizini, kao što je Zoltan Miković. Ima tu još nekoliko domaćinstava koji su tokom čitavog proleća bili izloženi užasnoj buci od ogromnog broju kamiona i bušenja. Sve se to, većinom, dešavalo noću. Postoje bolesti koje nastaju od konstantne buke. Ovde rade elektroagregati  koji konstantno proizvode buku jačine 50 do 60 dB. To je jedna vrlo kompleksna situacija. Jedino rešenje je da građani budu raseljeni ili da ne budu raseljeni a da im bude plaćena odšteta. Takođe, mora biti plaćena odšteta za uništavanje životne sredine. Mi ne znamo kako će ove istražne radnje i eksploatacija nafte uticati na Palićko jezero, jer nije rađena procena uticaja na životnu sredinu. – kaže Zvezdan Kalmar iz CEKOR-a za Zelenu patrolu.


-          Ovde smo se doselili 2003. godine. Imamo troje dece. Imali smo nameru da živimo u lepoj okolini. Kuću smo završili pre dve godine. Živeli smo u miru do sada. A onda jednog dana su se pojavili: kamioni, bageri,...i druge mašine! Kad smo pitali radnike šta se dešava oni su nam rekli da će NIS ovde bušiti, ispred naše kuće četiri naftne bušotine i iza naše kuće tri bušotine. Naš najveći problem je buka, merili smo, kad prolaze kamioni, 70 dB. Po Zakonu trebala bi ovakva postrojenja da budu mnogo dalje od stambenih objekata.  Mi smo prijavljivali inspekcijama, ali oni mesecima nisu hteli da izađu. Posle našeg urgiranja inspektorka je rekla da nema tu nikakvog slučaja. Na naše insistiranje izašli su, ali zajedno sa NIS-ovim ljudima, u vreme kad je NIS zaustavio radove i pokazali da nema buke. Osećamo se bespomoćno i prestravljeno. Za vreme vanrednog stanja mi smo bili zatvoreni ovde u kući. Oni su radili noću i danju! To je bila noćna mora!  - kaže Zoltan Miković, čija se kuća nalazi na stotinak metara od naftne istraživačke bušotine.

 

 

-          Citiraću definiciju terorizma: Terorizam podrazumeva doktrinu, metod, sredstvo izazivanja straha i nesigurnosti kod građana, sistematskom primenom nasilja. Mi ovo smatramo nasilnim, agresivnim, invazivnim aktom jer bez toga da su nas obavestil počeli su ove radnje. Pre nedelju dana je Dragan Sekulič, pokrajinski inspektor došao da meri buku. On je to uradio korektno. Po Zakonu, ako ove radnje prekorače 5 dB od prethodno merene buke, odnosno tišine, onda krše Zakon. Oni su prekoračili ovu granicu za skoro 20 dB. Mi smatramo da treba da budu sankcionisani zbog toga. Međutim, nisu još uvek sankcionisani jer je inspektor „slučajno“ baš sada otišao na odmor. Mi ćemo insistirati da zaustave njihov rad dok se situacija ne reši. Istina je da predstavnici NIS-a nisu došli na okrugli sto koji smo organizovali na ovu temu i nisu odgovorili ni na pismo našeg advokata. Pokušali smo da stupimo u kontakt sa njihovim direktorom ali ni to nam nije uspelo. – kaže Zoltan Miković, stanovnik Palića.


-          Ovde je život postao nemoguć. Imamo troje dece i ne možemo da ih pustimo na ulicu. Pre su svakodnevno dolazili turisti. Tu je i vinarija „Zvonko Bogdan“. Bilo je lepo i bezbedno. Međutim, sada zbog buke i kamiona nema turista a naša deca ne mogu da izađu iz dvorišta. Oni prolaze sa velikim kamionima a ove ulice nisu predviđene za to.  Prilično su agresivni i mi građani moramo da silazimo s puta kako bi njihovi kamioni mogli da prođu. Mi bežimo u kući iz jedne sobe u drugu, zavisno od toga u kom procesu je rad na ovoj bušotini. Naša kuća vibrira a to se dešava i u kućama drugih komšija koji su udaljeni 500 metara odavde. Mi smo morali da zagradimo prozore sa zvučnom izolacijom. Supruga i ja koristimo tablete za smirenje, kako bismo mogli podneti neprekidnu buku. Mi idemo kod psihijatra.  Decu vodimo na terapiju kod psihologa. Oni su sada u razvoju i to je za njih veoma opasno. Mi moramo da se odselimo, jer je NIS uložio ogromna sredstva u ove bušotine i neće odustati od eksploatacije nafte. – očajan je Zoltan Miković.


-          Moja supruga Mirela i ja smo zaljubljenici u prirodu. Ona je inženjer hortikulture pa smo ovde napravili mali raj i rezervat prirode. Od životinja imali smo od ježeva do šišmiša, čak smo videli i lisice u blizini. Krtice i ježevi su pobegli zbog vibracija tla. Razne divlje ptice su prelazile iznad naše kuće jer ovo je bio njihov koridor, sa Palićkog na Ludoško jezera, dok NIS – Gaspronjeft nije počeo sa radovima. Pticama, osim buke, smeta i celonoćno osvetljenje na bušotini pa ih više nema. Tornjevi su tako osvetljeni da je naše dvorište celu noć pod svetlom. – zaključuje Zoltan Miković, umoran od zagađenja bukom, svetlom, naftnim isparenjima i prašinom.


Razgovor sa Zoltanom Mikovićem smo završili, za nas, iznenada jer je morao voziti  decu kod psihologa na terapiju zbog problema koji su se pojavili od kada je NIS – Gaspromnjeft počeo radove na istraživanju nafte u neposrednoj blizini njihove kuće.

Agonija porodice Miković, a i ostalih porodica na Paliću, se nastavlja.


-          NIS je do sada imao samo dozvolu za istraživanje. Oni očekuju da dobiju dozvolu za eksploataciju. Da bi dobili dozvolu za eksploataciju oni će, čak i po ovom našem lošem Zakonu o rudarstvu, morati uraditi Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu. I u tom trenutku ćemo videti kome je prihvatljivo da se ovo nalazi na Paliću. – zaključio je Zvezdan Kalmar, iz Centra za ekologiju i održivi razvoj (CEKOR) iz Subotice.

-           


Brutalni neoliberalizam je na delu!

 

Tekst i fotografije: Zelena patrola

 


четвртак, 6. август 2020.

Zelena patrola upozorava - OPASAN OTPAD IZ MAKEDONIJE ZAVRŠIO U SRBIJI (KRUŠEVCU)

OPASAN OTPAD IZ MAKEDONIJE ZAVRŠIO U SRBIJI (KRUŠEVCU)

------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Jučerašnja nesreća u glavnom gradu Libana, Bejrutu, uznemirila je ceo svet. Razarajuća eksplozija uništila je veći dio luke i okolnih zgrada. U eksploziji je poginulo najmanje 100 ljudi, a više od 4000 je povređeno. Nekoliko sati nakon eksplozije, vozila hitne pomoći su još uvek evakuisale povređene, dok su vojni helikopteri pokušavali da ugase požar koji luči u luci.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Donedavno je postojalo slično skladište s opasnim i eksplozivnim materijama samo nekoliko kilometara od Skoplja.

Na imanju kompanije Makpetrol između naselja Dame Gruev i Novo Selo do pre samo godinu dana je bilo smešteno nekoliko tona zastarelog raketnog goriva za rakete iz tuče u vlasništvu AD "Teas-Temko".

Velika količina opasnih i eksplozivnih materija nekoliko godina bila je jedno od najvećih žarišta zagađenja za životnu sredinu, ali i za bezbednost i zdravlje građana, posebno ako se zna da je raketno gorivo zapaljivo i njegova količina je dovoljno velika da izazove sličnu nesreću kao u Bejrut.

U novembru prošle godine, Vlada je putem Generalnog sekretarijata uspela da ukloni ovo štetno gorivo iz okoline Skoplja.

„Generalni sekretarijat je, na osnovu zaključka vlade, na osnovu sporazuma sa jedinim ponudiocem Trayal korporacija AD „Kruševac“ – Republika Srbija, konačno izneo van zemlje veliku količinu opasnih i eksplozivnih predmeta koji su prethodno bili u vlasništvu AD „Teas - Temko" na imanju AD "Makpetrol" u Skoplju ", saopštila je tada vlada.

Time se zemlja oslobodila opasnog i štetnog goriva koje je besplatno prevezeno u Republiku Srbiju, čime je otklonjena opasnost od nesreće poput one u Bejrutu.

https://lokalno.mk/sluchaj-temko-kako-skopje-gi-izbegna-zastrashuvachkite-stseni-vo-bejrut/?fbclid=IwAR2ZYjYg50u9KBpxRDPP-fOecI5lEOn0mA8XQ2GGgqgg__V0ht1vX-clgR8

 linkovi:

http://www.priv.rs/Ministarstvo-privrede/90/TRAYAL-KORPORACIJA-AD.shtml/companyid=393