понедељак, 15. фебруар 2021.

Ugrozili su vinogradarstvo i turizam!

Zelena patrola u Karlovačkim vinogradima PROMENJEN PROSTORNI PLAN DA BI SE UDOVOLJILO PRIVATNIM INTERESIMA Ugrozili su vinogradarstvo i turizam! – kažu u udruženju Karlovački vinogradi
Predeo na padinama Fruške Gore, smešten izmedju Sremskih Karlovaca I Čortanovaca sa predivnim pogledom na Dunav, prepun vinograda i voćnjaka, poznat još od Rimskog carstva, idealan za sport, rekreaciju, druženje, lov, ribolov, nautiku, pešačenje i planinarenje, vožnju biciklom, uživanje u hrani i piću ...Otvoren za sve ljude dobre volje…- tako o Karlovačkim vinogradima govore njegovi stanovnici. Nad njihovim idiličnim mestom nadvila se zebnja! Svakodnevno su izloženi zagađenju i buci, a preti im, između ostalog, i potencijalna opasnost od skladišta veštačkog đubriva kompanije Promist doo.
- Želimo da obavestimo širu javnost da se u neposrednoj blizini pretakališta za tečna goriva (MOL i NAFTAHEM) nalazi skladišni prostor za veštačko đubivo preduzeća PROMIST DOO, u kome se samo u jednoj hali može uskladištiti 2400 t đubriva sa sadržajem 90% amonijum nitrata, pri čemu se na istoj parceli nalaze 3 ovakva skladišta. U Izveštaju o strateškoj proceni uticaja prostornog plana područja posebne namene kulturnog predela Sremski Karlovci na životnu sredinu, koji je izradio JP Zavod za urbanizam Vojvodine, Novi Sad, u odeljku 9 (Karakteristike životne sredine u pojedinim oblastima koje mogu biti izložene negativnom uticaju i razmatrana pitanja i problemi zaštite životne sredine u prostornom planu), navodi se da je skladište veštačkog đubriva na bazi amonijum nitrata identifikovano kao seveso kompleks višeg reda i navedene su moguće posledice za ljude i objekte u zoni dejstva udarnog talasa (pogledati prilog ovog dopisa). Napominjemo da upotrebna dozvola za tu delatnost ne postoji, a da su procene efekta eksplozije rađene na proceni efekta eksplozije jednog skladišnog kapaciteta. Kako su skladišta trenutno prazna tokom radova na izgradnji brze pruge, naše aktivnosti su usmerene u cilju da se ovakve opasne materije izmeste, i dalje zabrani skladištenje materija koja mogu ugroziti životnu sredinu i zdravlje i bezbednost ljudi. Pored ovoga, postoji zahtev za izgradnju rezervoara za tečni naftni gas kapaciteta 3000 m3. Uz već postojeće skladišne kapacitete za tečna goriva(dizel i benzin) opasnost po život i zdravlje ljudi je umnogostručena, a širenjem kapaciteta kompanija MOL i NAFTAHEM i ovi objekti će dobiti status komplesa višeg reda rizika. Kako je procena rizika u dokumentu rađena na osnovu kapaciteta rezervoara prema stanju iz 2017/2018.godine, upozoravamo da su posledice širenja ovih kapaciteta do danas nesagledive. Zona povredivosti je 2665m od centra eksplozije, prema procenama iz 2018.godine, i ona dopire do buduće marine za plovne objekte u Sremskim Karlovcima. Ako se uzme u obzir i domino efekat (da se eksplozija prenese i na rezervoare za tečna goriva) ta zona se povećava. Zbog ovoga je zabranjeno bilo šta graditi u blizini skladišta, a porez se naplaćuje kao da smo u građevinskoj zoni. Navedeni podaci ukazuju na ozbiljnu ugroženost ljudi i imovine kako na području Karlovačkih vinograda, tako i širem području Sremskih Karlovaca. Sve navedeno dovodi u ozbiljan rizik zdravlje i bezbednost ljudi i imovine, razvoj turizma i privrede, i deluje vrlo demotivišuće za nove investicije i ujedno obara vrednost nekretnina u ovom području. Ovome treba dodati i nepovoljan uticaj rada ciglane,koja sagoreva petrol koks radi sušenja opekarskih proizvoda. Nažalost, ovakvo ugrožavanje životne sredine i zdravlja ljudi se nastavlja i pored svih napora članova Udruženja da inspekcijske službe zabrane upotrebu petrol koksa koji prilikom sagorevanja oslobađa gas radon, koji je izuzetno kancerogen. Putna infrastruktura ka naftnim terminalima je potpuno devastirana iako je od izuzetnog značaja za sve stanovnike ovog područja. Susrećemo se i sa svakodnevim uništavanjem priobalja Dunava zatrpavanjem ostacima od izgradnje brze pruge na mestima gde je to zabranjeno, poput Čortanovačke šume, u blizini istorijskih lokaliteta, i slično. Svedoci smo i ozbiljne devastacije Čortanovačke šume usled neplanske seče drveća.- zabrinut je Radovan Pantović, stanovnik Karlovačkih vinograda i član udruženja Karlovački vinogradi.
- Vinogradari su zabrinuti jer će ove privredne aktivnosti ugroziti vinogradarski I turistički potencijal koji imaju Sremski Karlovci i Fruška gora. Bavimo se proizvodnjom organskog vina, gajimo najvećim delom autohtone sorte koje su na Fruškoj gori postojale nekoliko vekova. Neke smo uspeli da vratimo na FRušku goru posle 130 godina i spasili ih od isčezavanja sa ovih prostora. U Sremskim Karlovcima ima registrovano 30 vinarija koje imaju svoje vinograde upravo na ovom potezu. Karlovačka ciglana “NEXE” pretenduje na proširenje zone eksploatacije gline u ovom području I smatraju da je ovo zemljište idealno za proizvodnju cigle. Naravno da jeste, ali to je zemljište mnogo bolje za vinogradarstvo, koje ima vekovnu tradiciju. Mnoge porodice se vekovima bave vinogradarstvom. Ovo je jedan od najboljih mikro lokaliteta za bavljenje vinogradarstvom ne samo u Srbiji već u Evropi. U srednjem veku je Fruška gora, uz Burgundiju i Bordo, bila jedna od tri najpoznatija vinogorja u Evropi. Vina sa Fruške gore služila su se na dvoru u Budimpešti, Beču, Londonu…Industrija nije jedini način na koji se može zaraditi novac. Neke strategije za razvoj i analize ovakvih biznisa pokazuju maksimalno korišćenje ovakvih kapaciteta, između ostalog I zbog ekoloških razloga, 30 do 40 godina. Mi sada imamo situaciju da se zbog 30 godina profita neke private kompanije žrtvuje potencijal napretka, ali i uništava vekovna kulturno -istorijska tradicija, i potencijal na kome bismo mogli da zasnivamo rast naše opštine. Na nama je da biramo da li želimo da živimo u zoni koja može potencijalno biti kao Bejrut, gde se desila eksplozija amonijum nitrata pre nekoliko meseci ili želimo da živimo u jednom idiličnom podneblju koje je na obroncima Fruške gore, u različitim zonama zaštite.– kaže Bojan Baša, vinogradar iz Sremskih Karlovaca.
- Sremski Karlovci su u celini sastavni deo prostornog plana područja posebne namene Fruška gora. Taj prostorni plan daje uslove za planiranje razvoja ali na način da se očuva priroda, da se zaštiti biološka raznovrsnost, da se razvija turizam…I sada kad vidite ovu stvarnost onda se pitate kako se implementira taj prostorni plan. Imamo NP Fruška gora, ovde je rubno područje, imamo SRP “Petrovaradinsko – koviljski rit”, imamo Dunav kao jedan poseban međunarodni vodeni koridor, koji podleže međunarodnim uredbama o zaštiti. U ovom području imamo nekoliko lokalnih i regionalnih koridora. U ovom rubnom području, iznad voćnjaka i vinograda, imamo nekoliko staništa zaštićenih bioloških vrsta. I NP Fruška gora i SRP Petrovaradinsko – koviljski rit će biti deo zaštićenog prostora NATURA 2000. Prethodni prostorni plan je promenjen kako bi se udovoljilo nečijim privatnim interesima. U pitanju je grubo kršenje osnovnih načela i principa i onoga što piše u Prostornom planu područja posebne namene Fruška gora. Ne znam na koji način ćemo mi pristupiti EU ako samo pro forme usvajamo neke konvencije koje ne implementiramo. – zaključuje Dragana Arsić iz Pokreta Odbranimo šume Fruške gore.
- Udruženje građana ’’Karlovački vinogradi’’ je osnovano sa ciljem očuvanja i unapređenja kvaliteta područja Matej, Karaš i Krivac, zaštite ugroženih vrsta životinja i biljaka, poboljšanja kvaliteta vode i vazduha, očuvanja tradicije ovoga kraja, edukacije stanovništva o potrebi suživota sa prirodom i njenom očuvanju od negativnih uticaja koje joj čovek svojim delovanjem nanosi. Zalažemo se za ekonomski prosperitet ovog kraja i šireg područja Sremskih Karlovaca, putem razvoja saobraćajne infrastrukture, otvaranja i poslovanja preduzeća koja neće svojom delatnošću ugrožavati životnu sredinu, razvoj pčelarstva i vinogradarstva (po čemu su Sremski Karlovci prepoznatljivi u zemlji a i šire), za očuvanje priobalja Dunava i njegovog biodiverziteta,sa svim zaštićenim vrstama biljnog i životinjskog sveta poput Dunavskog mrmoljka. Zalažemo se razvoj i afirmaciju ove regije na način koji promoviše i ne ugrožava kulturno istorijsko nasleđe ovoga kraja. – kaže Aleksandar Reljić, iz udruženja “Karlovački vinogradi”.
Privredna i turizam se mogu i moraju razvijati na način koji ne ugrožava životnu sredinu i građane. Verujemo da zajedničkim naporima možemo učiniti našu okolinu boljom za život i doprineti razvoju našeg područja! Tekst I fotografije: Zelena patrola

Нема коментара:

Постави коментар